Holesterol: Razumijevanje i Savjeti za Zdravlje
U savremenom društvu, povišen holesterol postaje sve češća tema razgovora, a informacije o njemu često su kontradiktorne i zbunjujuće. Dr. Snežana Bašić, poznata stručnjakinja iz oblasti medicine, nedavno je bila gost u emisiji “Jutro na Prvoj”, gdje je razjasnila mnoge mitove i činjenice vezane za holesterol. Kroz svoj razgovor, doktorka je ukazala na važnost holesterola u organizmu, kao i na faktore koji doprinose njegovom povećanju, naglašavajući da je potrebna sveobuhvatna procjena stanja pacijenata.
Jedan od ključnih faktora koje je doktorka istaknula jeste genetska predispozicija. Na našem podneblju, ljudi često imaju metaboličke specifičnosti koje utiču na to kako njihov organizam obrađuje holesterol. Ova individualna razlika znači da ne postoji univerzalna granica idealnog holesterola koja bi se mogla primijeniti na sve ljude. U tom kontekstu, doktorka naglašava da je holesterol samo jedan od brojnih faktora rizika koji utiču na zdravlje, a ne jedini pokazatelj cjelokupnog stanja organizma. Postoje različiti tipovi holesterola, uključujući LDL (loš) i HDL (dobar) holesterol, a njihov odnos je mnogo značajniji od same vrijednosti ukupnog holesterola.
Uticaj Stresa i Fizičke Aktivnosti
Osim genetskih faktora, doktorka Bašić se osvrnula i na uticaj stresa i fizičke neaktivnosti na nivo holesterola u krvi. Prema njenim riječima, stres može biti jedan od glavnih uzročnika metaboličkih poremećaja, aktivirajući genetske sklonosti koje dovode do povećanog nivoa masnoća. U današnjem svijetu, gdje se suočavamo s visokom razinom stresa i smanjenom fizičkom aktivnošću, przypadci povišenog holesterola postaju sve češći, čak i kod mladih ljudi. U prošlosti su naši preci imali mnogo aktivniji način života, što je doprinijelo održavanju zdravih nivoa holesterola. Doktorka preporučuje redovne fizičke aktivnosti, poput hodanja, trčanja ili vožnje bicikla, koje mogu pomoći u regulaciji nivoa holesterola i poboljšanju opšteg zdravlja.
Holesterol i Ishrana
Dodatno osvjetljavajući temu ishrane, doktorka je navela da se samo 30% holesterola unosi hranom, dok preostalih 70% proizvodi sama jetra. Ovaj proces sinteze holesterola je prirodan i neophodan za mnoge funkcije u organizmu, uključujući proizvodnju hormona i neurotransmitera. Iako je važno ograničiti unos zasićenih masti, doktorka upozorava da oslanjanje isključivo na dodatke ishrani, poput omega-3 masnih kiselina, može biti zavaravajuće, jer jetra može pretvoriti nezasićene masti u zasićene, čime se povećava rizik od povišenog holesterola. Preporučuje se konzumacija cijelih žitarica, povrća i voća, koji su bogati vlaknima i antioksidansima, kao i zdravih masnoća iz ribe i avokada.
Biljne Masti: Da ili Ne?
Kada je riječ o biljnim mastima, doktorka Bašić se nije ustručavala iznijeti svoje stavove. Iako su mnogi skloni vjerovanju da su biljne masti uvijek zdravija opcija, ona je naglasila da to nije uvijek slučaj. Tokom kuhanja, neke biljne masti mogu se promijeniti i postati manje zdrave, dok se životinjske masti mogu lakše probaviti. Preporučila je opcije poput maslinovog ulja bez zagrijavanja, koje je bogato mononezasićenim masnim kiselinama, dok bi se ulja koja se koriste pri visokim temperaturama trebala konzumirati s oprezom, jer mogu povisiti nivo LDL holesterola u organizmu. U ovom kontekstu, važno je educirati se o različitim vrstama masti i njihovim uticajima na zdravlje, ali i razvijati zdrave kuhinjske navike koje smanjuju rizik od povišenog holesterola.
Završne Misli i Pristupi
Na kraju, doktorka Bašić je poručila da je tema holesterola izuzetno kompleksna i zahtijeva individualan pristup svakom pacijentu. Umjesto da se fokusiramo na stroge dijete i generalizovane savjete, važno je razumjeti ulogu različitih faktora, uključujući genetiku, stres, fizičku aktivnost i način života. Samo balansiran pristup i dobra informisanost o holesterolu mogu dugoročno doprinijeti očuvanju zdravlja i prevenciji ozbiljnih bolesti. Ova kompleksnost ukazuje na to da bi pacijenti trebali redovno konsultovati ljekara i provoditi testove kako bi se pratili nivoi holesterola, umjesto da se oslanjaju na samodijagnosticiranje ili neprovjerene savjete iz medija.
Uzimajući u obzir sve informacije koje je doktorka Bašić podijelila, možemo zaključiti da je razumevanje holesterola i njegovih uticaja na naše zdravlje ključno za donošenje pravih odluka u vezi sa ishranom i načinom života. Holesterol nije samo broj na papiru, već faktor koji može značajno uticati na naše opšte zdravstveno stanje. Stoga je važno educirati se, preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i razvijati navike koje će osigurati zdraviju budućnost.
