Kako prepoznati da smo imali srčani udar? U nastavku teksta pročitajte detaljno. Kad pomislimo na srčani udar, većina nas zamisli dramatičnu scenu iz filma: osoba se hvata za grudi, pada na pod, neko u panici zove hitnu pomoć. Ali stvarnost je rijetko tako jasna. Pravi simptomi mogu biti suptilni, tihi i lako zamjenjivi s nečim sasvim bezazlenim – poput loše probave ili umora. Upravo ta podmukla priroda srčanog udara čini ga tako opasnim.
Ono što mnogi ne znaju jeste da jedan pogrešan trenutak nepažnje može imati kobne posljedice. A ako čekamo „filmske“ znakove, pravo upozorenje nam može potpuno promaći.
-
Kako izgledaju prvi znaci infarkta?
Najčešći simptom srčanog udara jeste bol u grudima – ali nije svaki bol u grudima isti. Ljudi često opisuju osjećaj kao težinu, pritisak ili kao da im neko sjedi na grudima. Ta nelagodnost može trajati nekoliko minuta, prestati pa se vratiti. No, bol se ne zadržava nužno samo u grudima. Može se širiti prema levoj ruci, ramenima, vilici, vratu, pa čak i u gornji dio stomaka.
Uz to se često javljaju i simptomi kao što su hladan znoj, vrtoglavica, mučnina, ubrzano disanje i osjećaj tjeskobe. Kod nekih ljudi srčani udar počinje bez ikakvog bola – javlja se samo osjećaj nelagode, zbunjenosti ili čak iscrpljenosti.
-
Zašto su simptomi kod žena često drugačiji?
Kod žena, simptomi infarkta znaju biti nejasni i lako se mogu zamijeniti s drugim zdravstvenim problemima. Umjesto klasičnog bola u grudima, žene često osjećaju blagu nelagodnost, vrtoglavicu, mučninu, probavne smetnje ili bol u leđima.
Mnoge žene misle da je riječ o stresu, iscrpljenosti ili lošem danu. Upravo zbog toga često ne traže pomoć na vrijeme – a svaki izgubljeni minut umanjuje šansu za oporavak.
-
Tihi infarkt: najopasniji oblik infarkta
Postoji oblik srčanog udara koji se zove tihi infarkt. Naziv nije slučajan – jer on zaista može proći neprimjećen. Osoba ga može preživjeti, a da nije ni svjesna da se dogodio. Često se otkrije tek naknadno, prilikom EKG-a ili analize enzima u krvi.
Prema podacima iz Cleveland Clinic, tihi infarkt ostavlja isto tako ozbiljna oštećenja na srčanom mišiću kao i onaj s izraženim simptomima. Zbog toga je važno obratiti pažnju čak i na najmanje promjene u načinu na koji se osjećamo – pogotovo ako imamo rizične faktore.
-
Srčani udar i srčani zastoj nisu isto
Mnogi brkaju dva različita stanja – srčani udar i srčani zastoj. Kod srčanog udara dolazi do začepljenja arterije koja snabdijeva srce krvlju. Srce tada i dalje kuca, ali dio srčanog mišića ostaje bez kiseonika i počinje da odumire.
Srčani zastoj, s druge strane, znači da srce prestaje da radi – prestaje pumpati krv i osoba odmah gubi svijest. Bez trenutne reanimacije, šanse za preživljavanje su minimalne. Važno je razumjeti da jedno stanje može dovesti do drugog, ali to nisu isti pojmovi.
-
Šta učiniti ako sumnjate na infarkt?
U trenutku sumnje, ne gubite vrijeme. Osobu treba smjestiti u polusjedeći položaj, umiriti je i odmah pozvati hitnu pomoć. Dok čeka pomoć, važno je da sažvaće Aspirin (300 mg), jer on pomaže u sprečavanju širenja ugrušaka.
Ako osoba već koristi nitroglicerin za anginu, može ga uzeti prema uputstvu ljekara. Ako izgubi svijest, provjerite da li diše i ima li puls. Ako ne – započnite reanimaciju odmah, bez oklijevanja.
-
Dijagnoza i liječenje u bolnici
Dijagnostičke procedure uključuju EKG, testove krvi (posebno troponin), ultrazvuk srca i često koronarografiju – pregled krvnih sudova. U zavisnosti od težine infarkta, liječenje može uključivati lijekove za razbijanje ugrušaka, kiseonik, stentiranje ili čak operaciju bajpasa.
Brzina reakcije ključna je za ishod – što se prije uspostavi protok krvi, manja je šteta po srce.
-
Prevencija: šta možemo učiniti da smanjimo rizik?
Najefikasniji „lijek“ protiv srčanog udara je prevencija. Promjene u svakodnevnim navikama imaju ogroman uticaj. Ishrana bogata voćem, povrćem, vlaknima i zdravim mastima, uz ograničenje unosa soli i šećera, može znatno poboljšati zdravlje srca.
Prestankom pušenja rizik od srčanog udara se upola smanjuje već nakon godinu dana. Fizička aktivnost – makar 30 minuta hodanja dnevno – pomaže u kontroli krvnog pritiska, šećera i holesterola. Umjerenost u konzumiranju alkohola i kofeina, kao i dovoljno sna, dodatno jačaju otpornost srca.
-
Srčani udar ne bira
Infarkt se ne dešava samo starijima. Pogodi i mlade, aktivne ljude, sportiste, pa čak i one koji naizgled žive zdravo. Genetika, stres, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i loše navike – sve to povećava rizik.
PennState Health ističe da simptomi variraju od osobe do osobe i da univerzalni model ne postoji. Zato je ključno poznavati svoje tijelo, slušati signale i redovno kontrolisati zdravlje – čak i kada mislite da vam ništa nije.
