Da li znate koja ruka boli pred infarkt? U nastavku teksta pročitajte koji simptom vam može spasiti život. Srčani udar često dolazi naglo, bez upozorenja, ali tijelo u velikom broju slučajeva ipak šalje signale prije nego što dođe do najgoreg. Prepoznavanje tih znakova može biti razlika između života i smrti. Kardiolozi naglašavaju da je svaka minuta presudna, jer što se brže reaguje, veće su šanse da se spriječe trajne posljedice na srce.
Jedan od simptoma koji se najčešće spominje u medicinskoj praksi jeste bol u ruci – obično u lijevoj, ali ni bol u desnoj strani tijela ne treba potcijeniti. Ovaj simptom može biti zbunjujući, posebno kod ljudi koji ga povezuju s mišićnim naprezanjem ili problemima s kičmom, ali zapravo može biti znak da se odvija ozbiljan problem sa srcem.
-
Zašto se bol javlja baš u ruci
Veza između srca i ruke nije slučajna. Nervni putevi koji prenose signale bola iz srca i ruku „spajaju se“ u istim dijelovima kičmene moždine. Zato mozak ponekad ne može precizno razlikovati izvor bola – pa osoba umjesto bola u grudima prvo osjeti bol u ruci.
Kod većine ljudi to je lijeva ruka, ali kod određenih pacijenata, posebno kod žena, bol se može proširiti i na desnu ruku, ramena ili čak u gornji dio leđa.
Postoje i slučajevi u kojima se bol javlja istovremeno u obje ruke, što dodatno otežava prepoznavanje simptoma. Ovi tzv. „atipični“ simptomi češće se javljaju kod žena, starijih osoba i dijabetičara.
-
Ostali simptomi koje ne smijete ignorisati
Bol u ruci je samo jedan od signala. Srčani udar može imati više znakova, a neki od njih su vrlo suptilni. Stručnjaci izdvajaju sljedeće:
- Iznenadna mučnina ili povraćanje – naročito ako se javljaju bez očiglednog razloga, poput pokvarene hrane ili infekcije.
- Hladan, ljepljiv znoj – tijelo reaguje na stres i nedostatak kisika u srcu, pa znojenje može biti praćeno osjećajem slabosti.
- Kratak dah – otežano disanje, čak i u stanju mirovanja, znak je da srce ne pumpa krv kako treba.
- Učestale vrtoglavice – nedovoljna prokrvljenost mozga može izazvati nesigurnost u hodu ili osjećaj da se sve vrti.
- Pritisak, stezanje ili pečenje u grudima – klasičan simptom koji može biti blag ili vrlo intenzivan, često opisivan kao „težina“ u sredini prsnog koša.
- Bol koji se širi prema vratu, vilici ili gornjem dijelu stomaka – ponekad se zamijeni sa zuboboljom ili želučanim problemima.
- Neobjašnjiv umor – naročito izražen kod žena, može trajati danima prije samog udara.
- Kašalj bez prehlade – rijedak, ali moguć simptom, koji nastaje zbog nakupljanja tečnosti u plućima.
-
Vrijeme je presudno
Kod srčanog udara svaka sekunda igra ulogu. Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma kod sebe ili nekog drugog, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. Ne treba čekati da simptomi prođu sami od sebe, jer se stanje može vrlo brzo pogoršati.
Mnogi ljudi, posebno mlađi, griješe misleći da su premladi za srčane probleme. Međutim, srčani udar se može javiti i kod osoba koje su u četrdesetim ili čak tridesetim godinama, naročito ako imaju faktore rizika poput pušenja, visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola ili hroničnog stresa.
-
Ko je u većem riziku
Postoje određene grupe ljudi koje su pod većim rizikom od srčanog udara:
- Osobe sa porodičnom istorijom srčanih bolesti
- Pušači i bivši pušači
- Ljudi sa povišenim krvnim pritiskom ili holesterolom
- Dijabetičari
- Osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom
- Ljudi koji se rijetko bave fizičkom aktivnošću
- Oni koji su pod stalnim psihološkim pritiskom
Kombinacija više faktora značajno povećava vjerovatnoću pojave srčanog udara, čak i ako osoba nema izražene simptome prije toga.
-
Prevencija – ključ za zdravlje srca
Najbolji način da se smanji rizik od srčanog udara jeste usvajanje zdravih navika. Redovni ljekarski pregledi, praćenje krvnog pritiska i nivoa holesterola, te blagovremeno liječenje hroničnih bolesti od izuzetne su važnosti.
Zdrava ishrana, bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, može znatno smanjiti opterećenje srca. Fizička aktivnost, makar u obliku svakodnevne šetnje, poboljšava cirkulaciju i jača srčani mišić.
Jednako je važno naučiti upravljati stresom – tehnike poput dubokog disanja, meditacije ili bavljenja hobijima mogu pomoći u održavanju psihičke i fizičke ravnoteže.
