Šest simptoma koji ukazuju na srčani udar. O kojim simptomima je riječ pročitajte u nastavku teksta. Problemi sa srcem ne moraju uvijek početi naglo i dramatično, poput naglog bola u grudima ili nesvjestice. U mnogim slučajevima, organizam se oglašava suptilnim znacima koji se lako mogu zanemariti ili pogrešno pripisati umoru, stresu ili prolaznoj slabosti. Upravo zato je važno znati koje promjene u svakodnevnom funkcionisanju mogu biti crvene zastavice i razlog da potražimo stručnu procjenu.
Rano prepoznavanje simptoma ne znači nužno da postoji ozbiljan problem, ali može pomoći da se otkrije stanje koje zahtijeva pažnju i liječenje. U nastavku su navedeni najčešći signali koje ljudi mogu osjetiti, a koji se u određenim okolnostima povezuju i sa zdravljem srca.
-
Osećaj slabosti i malaksalosti
Jedan od prvih znakova da nešto nije u redu može biti neobjašnjiva slabost u mišićima, posebno u rukama i nogama. Kada taj osećaj nije povezan sa umorom nakon napora, gripom ili infekcijom, vrijedi obratiti pažnju. Posebno je značajno ako slabost nastupi iznenada i bez jasnog razloga. U takvim situacijama, posjeta ljekaru može pomoći da se razjasni da li je riječ o problemu sa cirkulacijom, nivoom šećera u krvi ili pak srcem.
-
Hladan znoj i iznenadna vrtoglavica
Naglo preznojavanje, čak i kada osoba miruje, može biti uznemirujuće. Ako se pritom javi i vrtoglavica ili osećaj da ćete izgubiti svijest, to može ukazivati na nagli pad krvnog pritiska ili poremećaj protoka krvi do mozga. Ovi simptomi su često prolazni, ali ako se javljaju više puta, svakako zahtijevaju ljekarsku procjenu. Posebno treba obratiti pažnju na situacije kada se hladan znoj kombinuje sa nelagodom u grudima ili otežanim disanjem.
-
Umor koji ne prolazi
Svako ponekad osjeti umor nakon duge radne nedelje ili nedostatka sna. Međutim, kada iscrpljenost traje danima, a odmor ne donosi olakšanje, to može biti znak da organizam šalje upozorenje. Produženi umor može biti povezan sa anemijom, hormonalnim poremećajima, ali i sa smanjenom funkcijom srca. Ako se javlja zajedno sa otežanim disanjem ili znojenjem u mirovanju, potrebno je uraditi osnovne analize i konsultovati ljekara.
-
Nelagodnost u grudima
Bol ili pritisak u grudima je simptom koji najčešće podstakne ljude da potraže pomoć. Nelagodnost se može osjećati kao stezanje, žarenje ili težina, a ponekad se širi prema vilici, levoj ruci ili leđima. Iako uzroci ne moraju uvijek biti kardiološki – bol u grudima može poticati i od mišića, želuca ili pluća – neophodno je da ga procijeni stručnjak, posebno ako traje duže od nekoliko minuta ili se ponavlja. Pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije.
-
Simptomi nalik prehladi
Nekada srčane tegobe mogu izgledati sasvim bezazleno. Osjećaj umora, znojenje i blaga malaksalost često se pogrešno pripisuju sezonskim virozama. Razlika je u tome što ovi simptomi nisu praćeni kašljem, zapušenim nosem ili temperaturom. Ako se ovakvo stanje oduži nekoliko dana ili postane izraženije, preporučuje se da se izmjere osnovni parametri poput krvnog pritiska i pulsa, te da se uradi osnovna laboratorija.
-
Otežano disanje i kratak dah u mirovanju
Jedan od ozbiljnijih znakova koji ne treba ignorisati jeste kratak dah i kada osoba miruje. Ako se javlja tokom spavanja, može ukazivati na srčanu insuficijenciju ili probleme sa plućima. Ovakve epizode često prate i buđenja noću uz osjećaj gušenja, što je jasan signal da je potrebno ljekarsko ispitivanje. U kombinaciji sa umorom i bolom u grudima, ovaj simptom zahtijeva hitniji pregled.
-
Kada potražiti stručnu pomoć
Ne treba čekati da se simptomi pogoršaju ili da se jave u punoj snazi. Ako primijetite više od jednog signala sa ove liste ili ako tegobe traju duže od nekoliko dana, najbolje je zakazati pregled. Savremena dijagnostika, poput EKG-a, ultrazvuka srca i osnovnih laboratorijskih analiza, može otkriti da li postoji problem i u kojoj mjeri je ozbiljan. Pravovremeno reagovanje često pravi razliku između jednostavne terapije i ozbiljnih komplikacija.
-
Prevencija i svakodnevne navike
Briga o srcu ne počinje tek kad se jave simptomi. Zdravlje srca u velikoj mjeri zavisi od životnih navika. Stručnjaci savjetuju redovno kretanje, makar u vidu brže šetnje ili lagane fizičke aktivnosti. Ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i ribom, uz smanjen unos soli i zasićenih masti, značajno doprinosi očuvanju krvnih sudova.
Održavanje optimalne tjelesne težine, redovna kontrola krvnog pritiska i šećera u krvi, kao i prestanak pušenja i umjeren unos alkohola, predstavljaju osnovu prevencije. Pored toga, važno je redovno odlaziti na ljekarske preglede, naročito nakon četrdesete godine, jer rani znakovi bolesti često prolaze neprimijećeno.
