Simptomi demencije koji se javljaju puno prije gubitka pamćenja. O čemu je riječ pročitajte u nastavku teksta. U posljednjih nekoliko godina sve više istraživanja pokazuje da psihički poremećaji poput depresije i anksioznosti mogu igrati važnu ulogu u razvoju demencije kasnije u životu. Iako se demencija tradicionalno promatrala ponajprije kao neurološka bolest povezana sa starenjem, sve je jasnije da stanje mentalnog zdravlja u srednjoj i starijoj dobi može biti jedan od čimbenika rizika koji se ne smije zanemariti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, diljem svijeta s demencijom živi oko 57 milijuna ljudi. To je ogroman broj koji stalno raste, a očekuje se da će u narednim desetljećima taj trend biti još izraženiji zbog produženog životnog vijeka.
Najčešće se spominje gubitak pamćenja kao glavni znak bolesti, ali stručnjaci upozoravaju da su prvi simptomi često mnogo suptilniji i teško uočljivi. Upravo zbog toga važno je obratiti pozornost na različite promjene u ponašanju, emocijama i kognitivnim sposobnostima koje se mogu pojaviti godinama prije nego što bolest u potpunosti izbije.
-
Kada se najčešće javlja demencija?
Iako je rizik od razvoja demencije najveći nakon 65. godine života, prvi znakovi mogu se javiti mnogo ranije. Statistika pokazuje da od 85. do 89. godine obolijeva oko 22 posto ljudi, dok među onima starijima od 90 godina trećina živi s ovim poremećajem. Međutim, povremena zaboravljivost ili nesigurnost u svakodnevnim zadacima mogu biti prisutni i kod ljudi u pedesetima ili šezdesetima, što upućuje na to da bolest ne treba promatrati isključivo kao problem duboke starosti.
-
Pamćenje kao prvi alarm
Kod Alzheimerove bolesti, koja je najčešći oblik demencije, gubitak pamćenja pojavljuje se vrlo rano. To se može manifestirati kroz česta ponavljanja istih pitanja, zaboravljanje nedavnih događaja, pogrešno odlaganje predmeta ili poteškoće u prisjećanju poznatih imena i pojmova.
Kako bolest napreduje, ti problemi postaju sve izraženiji i otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Osobe se sve teže snalaze u prostoru i vremenu, gube sposobnost logičkog povezivanja informacija i postaju ovisne o pomoći drugih. Takva situacija stvara emocionalni i fizički teret ne samo za oboljele nego i za njihove obitelji.
-
Problemi s prepoznavanjem emocija
Jedan od manje poznatih, ali sve češće isticanih ranih znakova demencije odnosi se na poteškoće u prepoznavanju emocija. Bolest može zahvatiti dijelove mozga odgovorne za interpretaciju izraza lica ili tona glasa, pa oboljeli teško razlikuju je li osoba ljuta, uplašena ili zabrinuta.
Istraživanja pokazuju da negativne emocije, poput straha ili ljutnje, postaju posebno teške za prepoznavanje u ranim fazama bolesti. S druge strane, prepoznavanje pozitivnih emocija, primjerice osmijeha ili veselja, dulje ostaje očuvano. Ova promjena može imati veliki utjecaj na kvalitetu međuljudskih odnosa i komunikaciju s okolinom.
-
Psihički poremećaji kao faktor rizika
Sve je više dokaza da depresija, anksioznost i drugi poremećaji osobnosti značajno povećavaju rizik od razvoja demencije. Ljudi koji se suočavaju s kroničnim problemima mentalnog zdravlja imaju dvostruko veću vjerojatnost da će kasnije razviti bolest. Ako je prisutno više poremećaja istodobno, taj rizik dodatno raste.
Stručnjaci smatraju da psihički poremećaji mogu dugoročno narušiti moždane funkcije, potaknuti upalne procese u organizmu i oslabiti otpornost mozga na starenje. Na taj način mentalno zdravlje postaje jednako važno za prevenciju kao i tjelesno.
-
Zbunjenost i jezične poteškoće
Rani znakovi mogu uključivati i učestalu zbunjenost. To se ponekad očituje kroz gubljenje i u dobro poznatom okruženju, nesigurnost u donošenju jednostavnih odluka ili teškoće u rješavanju zadataka koji su prije bili rutinski.
Osim toga, demencija može zahvatiti i dijelove mozga odgovorne za govor i jezik. Oboljeli teško pronalaze prave riječi, rečenice gube smisao, a komunikacija postaje otežana. Kod određenih oblika bolesti, poput frontotemporalne demencije, upravo su jezične poteškoće prvi pokazatelj.
-
Promjene u ponašanju i osobnosti
Još jedan važan znak upozorenja jesu promjene u ponašanju. Osobe mogu postati razdražljivije, sklonije tjeskobi ili tuzi, što je često posljedica njihove svijesti o vlastitim poteškoćama. Često se povlače iz društvenih aktivnosti, gube interes za tuđe emocije ili pokazuju ponašanja koja prije nisu bila tipična za njih.
Iako se bolest najčešće povezuje sa starijom populacijom, demencija se može pojaviti i kod osoba mlađih od 65 godina. Upravo zato treba obratiti pažnju na sve promjene koje se redovito ponavljaju i počinju ozbiljno utjecati na kvalitetu života.
-
Zašto je rano prepoznavanje važno?
Simptomi demencije nisu jednoznačni niti se javljaju istim redoslijedom kod svih. Kod nekih osoba bolest napreduje polako i gotovo neprimjetno, dok kod drugih simptomi brzo napreduju. Ipak, pravovremeno obraćanje stručnjaku može biti presudno za usporavanje tijeka bolesti i pronalaženje načina za što kvalitetniji život oboljele osobe i njezine obitelji.
