Pčele proglašene najvažnijim bićima na planeti. A zašto baš one pročitajte u nastavku teksta. Kada govorimo o bićima koja održavaju ravnotežu života na planeti, većina ljudi najprije pomisli na velike sisavce, rijetke ptice ili šume koje proizvode kisik. Međutim, istinska snaga opstanka čovječanstva i prirode krije se u mnogo manjim stvorenjima – pčelama. Njihova uloga u ekosustavu toliko je značajna da ih je Međunarodni Earthwatch Institut proglasio najvažnijim bićima na Zemlji. Na sastanku u londonskom društvu Royal Geographical prije jedanaest godina došlo se do zaključka da opstanak brojnih biljaka, životinja i samih ljudi zavisi upravo od pčela.
Često se navodi i misao koja se pripisuje Albertu Einsteinu: „Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života.“ Iako se ne zna sa sigurnošću da li je zaista on to izrekao, rečenica precizno opisuje koliko su pčele važne za našu budućnost.
-
Pčele i hrana koju jedemo
Gotovo trećina hrane na našim stolovima povezana je s oprašivanjem. Bez pčela, ne bismo imali obilje voća, povrća i orašastih plodova na koje smo navikli. Jabuke, borovnice, krastavci, trešnje, bademi – sve ove kulture direktno zavise od marljivih oprašivača. Studije pokazuju da pčele mogu povećati prinos određenih usjeva i do 30%. U svijetu bez njih, mnoge namirnice postale bi luksuz dostupniji samo rijetkima.
Nije riječ samo o hrani za ljude. Na stotine ptica i sitnih sisavaca hrani se bobicama i sjemenkama biljaka koje zavise od oprašivanja. Ako bi taj proces stao, cijeli prehrambeni lanac bio bi ugrožen. Glad bi prvo pogodila biljojede, zatim mesojede, a na kraju i čovjeka.
-
Ljepota prirode i lijekovi koje dugujemo pčelama
Kada pomislimo na cvijeće, često nas očarava njegova ljepota i miris. Ali iza te ljepote krije se tiha saradnja sa pčelama. Cvjetovi su šareni i mirisni upravo da bi privukli oprašivače, a zauzvrat pčele osiguravaju njihov opstanak. Svijet bez pčela bio bi siromašniji ne samo za hranu, već i za ljepotu prirodnog krajolika.
Osim toga, mnogi lijekovi – kako tradicionalni tako i moderni – potječu od biljaka koje se oprašuju. Čajevi, tinkture i farmaceutske supstance često imaju porijeklo u biljkama koje ne bi mogle opstati bez pčela. Još jedan primjer je pamuk, koji se također oslanja na oprašivanje. Bez njega, jeftina odjeća od pamuka postala bi prošlost.
-
Zašto baš pčele, a ne drugi oprašivači?
U prirodi postoji više životinja i insekata koji mogu vršiti oprašivanje. Među njima su leptiri, ose, pa čak i šišmiši. Ipak, nijedna druga vrsta nije anatomski i biološki toliko prilagođena ovoj funkciji kao pčele. Njihovo tijelo prekriveno je dlačicama koje lako zadržavaju polen, a njihova organizacija u kolonijama omogućava da u jednom danu opraše na hiljade cvjetova.
Trenutno na svijetu postoji oko 20.000 različitih vrsta pčela. Svaka od njih ima posebnu ulogu i prilagođena je određenom ekosistemu. Upravo ta raznolikost omogućava stabilnost oprašivanja na globalnom nivou.
-
Glavne prijetnje opstanku pčela
Iako su pčele izuzetno važne, njihov broj opada alarmantnom brzinom. Nekontrolisana upotreba pesticida jedan je od najvećih problema. Hemikalije koje poljoprivrednici koriste da bi zaštitili usjeve često ubijaju i oprašivače. Osim toga, uništavanje šuma, nestanak livada i polja prepunih cvijeća smanjuju njihov prirodni prostor za život.
Deforestacija, urbanizacija i klimatske promjene dodatno otežavaju njihov opstanak. Aktivisti širom svijeta upozoravaju da bi zabrana najštetnijih pesticida, prelazak na prirodne metode zaštite biljaka i stvaranje prostora bogatih cvijećem mogli značajno pomoći pčelama da prežive.
-
Oprašivanje kao temelj poljoprivrede
Procjenjuje se da čak 70% svjetske poljoprivrede direktno zavisi od oprašivanja pčela. Njihov rad nije samo „prijenos polena s cvijeta na cvijet“ – to je proces koji omogućava biljkama da stvaraju plodove, sjemenke i da se razmnožavaju. Bez tog procesa, fauna bi postepeno nestajala, a s njom i mnoge vrste životinja i ljudi.
-
Pčele i zdravlje planete
Zanimljivo je i to da studije pokazuju kako pčele ne prenose nikakve patogene. Ne nose gljivice, viruse niti bakterije koje bi mogle ugroziti ljude ili životinje. Upravo zbog toga njihova prisutnost dodatno doprinosi zdravlju ekosistema.
Osim oprašivanja, pčele indirektno pomažu u očuvanju tla. Biljke koje one oprašuju sudjeluju u stvaranju prirodnog komposta, obogaćuju zemlju hranjivim tvarima i sprječavaju eroziju tla izazvanu vjetrom ili vodom.
