Kiseli kupus iz tegle pun vitamina, prirodni probiotik i lijek! U nastavku teksta donosimo vam recept. Kiseli kupus nije samo tradicionalna zimska namirnica, nego i pravo skladište hranjivih tvari koje pomažu našem tijelu da bude zdravo i snažno. U mnogim krajevima kiseli kupus se priprema u velikim drvenim kacama i čeka nekoliko tjedana da sazrije. Međutim, ako nemaš prostor ili strpljenja za tako dug proces, postoji jednostavan način da napraviš odličan kiseli kupus u tegli koji će biti spreman već za sedam dana. Ova metoda čuva sve važne vitamine, daje bogat okus i pruža sve blagodati prirodnih probiotika, a pritom zauzima minimalno mjesta u kuhinji.
-
Zašto je kiseli kupus toliko zdrav
Kiseli kupus je poznat po tome što sadrži obilje vitamina C, koji jača imunitet i pomaže tijelu da se obrani od prehlada i infekcija. Osim toga, bogat je i vitaminima B skupine te mineralima poput željeza, kalija i magnezija. Fermentacijom kupus razvija prirodne probiotike – korisne bakterije koje poboljšavaju probavu, potiču rad crijeva i uravnotežuju crijevnu floru. To znači da redovita konzumacija može pomoći kod nadutosti, problema s probavom pa čak i jačanja otpornosti organizma.
Zahvaljujući vlaknima, kiseli kupus također daje osjećaj sitosti i pomaže u regulaciji tjelesne težine. A budući da se radi bez kuhanja, sve hranjive tvari ostaju sačuvane.
-
Što ti je potrebno za pripremu
Za pripremu kiselog kupusa u tegli trebat će ti nekoliko jednostavnih sastojaka i osnovni kuhinjski pribor:
Sastojci:
- 1 veća glavica svježeg kupusa (oko 1,5 – 2 kg)
- 1 ravna žlica krupne morske soli na svaki kilogram kupusa
- Par zrna papra (po želji)
- List lovora (po želji)
- Tegla od 3 litre s poklopcem ili manja, ovisno o količini
Pribor:
- Velika posuda za miješanje
- Drvena kuhača ili čista ruka za gnječenje kupusa
- Težina ili mali tanjur za pritiskanje kupusa u tegli
-
Korak po korak – priprema za 7 dana
Priprema kupusa – Ukloni vanjske listove koji su oštećeni ili prljavi. Glavicu kupusa prereži na pola, a zatim na četvrtine i tanko nasjeckaj nožem ili pomoću ribeža.
Soljenje – U veliku posudu stavi nasjeckani kupus i dodaj potrebnu količinu morske soli (oko jedna žlica na 1 kg kupusa). Ako voliš, sada možeš ubaciti i par zrna papra ili list lovora radi dodatne arome.
Gnječenje kupusa – Rukama ili drvenom kuhačom lagano gnječi kupus 5–10 minuta dok ne počne puštati sok. Sol će izvući tekućinu koja će kasnije poslužiti kao prirodna salamura.
Punjenje tegle – U čistu staklenu teglu slaži slojeve kupusa, pritiskajući svaki sloj kako bi se istisnuo zrak i oslobodilo više soka. Na kraju, kupus treba biti potpuno prekriven tekućinom.
Pritiskanje i zatvaranje – Na vrh kupusa stavi mali tanjurić, komad čistog kamena ili posebnu težinu za fermentaciju, kako bi kupus ostao potopljen. Teglu pokrij poklopcem, ali ga nemoj potpuno zatvoriti – fermentacija stvara plinove koji trebaju izaći.
Fermentacija – Drži teglu na sobnoj temperaturi, dalje od izravnog sunca. Optimalna temperatura za fermentaciju je oko 18–22 °C. Nakon 2–3 dana primijetit ćeš mjehuriće – to je znak da proces ide kako treba.
Kiseli kupus za tjedan dana – Nakon 7 dana kupus će biti dovoljno mekan, aromatičan i kiseo za konzumaciju. Ako želiš blaži okus, možeš ga probati već nakon 5 dana, a ako voliš jaču kiselost, ostavi ga još par dana.
-
Savjeti za uspjeh
- Kvaliteta kupusa je ključna – koristi čvrste, svježe glavice bez znakova truljenja.
- Nemoj štedjeti na soli – premalo soli može dovesti do kvarenja kupusa, dok previše soli može usporiti fermentaciju.
- Sve mora biti čisto – tegle, pribor i ruke moraju biti dobro oprani kako bi se izbjegla kontaminacija.
- Povremena provjera – tijekom fermentacije ponekad provjeri je li kupus i dalje potpuno prekriven tekućinom. Ako tekućine nedostaje, dodaj malo prokuhane i ohlađene vode sa soli.
-
Kako ga koristiti u svakodnevnoj prehrani
Kiseli kupus može se jesti samostalno, kao salata uz glavno jelo, ili koristiti u pripremi variva i složenaca. Odličan je dodatak sendvičima, a može se kombinirati s mrkvom, crvenom paprikom ili ciklom za zanimljiviji izgled i okus.
Zimi ga mnogi jedu kao prirodni izvor vitamina C, dok ga sportaši cijene zbog probiotika i minerala koji pomažu oporavku nakon treninga. Možeš ga jesti hladnog ili ga lagano ugrijati, ali imaj na umu da zagrijavanje smanjuje količinu probiotika.
