Da li znate koje vrste glavobolja postoje? U naszavku teksta vam otkivamo i njihovo značenje. Glavobolja je simptom s kojim se susreće gotovo svaka osoba, bilo povremeno ili hronično. Može biti blaga i kratkotrajna, ali i iscrpljujuća do mjere da onemogućava obavljanje svakodnevnih obaveza. Iako u velikom broju slučajeva ne ukazuje na ozbiljno oboljenje, postoje situacije kada bol u glavi može biti znak upozorenja da se u organizmu dešava nešto što zahtijeva stručnu procjenu. Razumijevanje različitih tipova glavobolja i njihovih mogućih uzroka može pomoći da bolje prepoznamo kada je vrijeme za odmor, a kada za posjetu ljekaru.
-
Glavobolja u sljepoočnicama i tjemenu
Bol koji se javlja u sljepoočnicama ili na vrhu glave često se povezuje sa svakodnevnim faktorima poput stresa, manjka sna ili hormonalnih promjena. Naprezanje očiju, naročito kod osoba koje mnogo vremena provode ispred računara, može dodatno pogoršati simptome. Ovakav tip bola obično je tup ili pulsirajući i zna se širiti prema potiljku. Ako se javi naglo, u obliku oštrog i prodornog bola, važno je obratiti pažnju jer u rijetkim situacijama može ukazivati na poremećaje u cirkulaciji mozga ili na druge neurološke smetnje.
-
Jutarnje glavobolje nakon buđenja
Buđenje s osjećajem pritiska u glavi ili jakom glavoboljom može imati više uzroka. Jedan od češćih je apneja u snu, poremećaj kod kojeg dolazi do prekida disanja tokom spavanja. Povišen krvni pritisak također može izazvati jutarnje glavobolje, kao i oscilacije u nivou šećera u krvi. Neke osobe ih doživljavaju zbog problema sa sinusima, naročito tokom promjene godišnjih doba ili kod hroničnih upala. Iako povremena jutarnja glavobolja ne mora biti razlog za brigu, njena učestalost ili pojava iz dana u dan zahtijevaju dodatne analize.
-
Bol oko oka i pritisak u predjelu jagodica
Glavobolja lokalizovana oko oka ili u području jagodica može imati nekoliko različitih uzroka. Klaster glavobolja je rijedak, ali izuzetno bolan tip, koji se javlja u serijama i praćen je suzenjem oka i curenjem nosa. Kod drugih osoba, bol u ovom dijelu lica može ukazivati na probleme sa krvnim sudovima ili na sinusitis. Ako se pritisak širi prema čelu i pojačava pri saginjanju, vrlo vjerovatno se radi o upali sinusa. Ovaj oblik glavobolje često dolazi zajedno s začepljenim nosem, osjećajem težine u licu i smanjenim osjetom mirisa.
-
Glavobolja praćena vrtoglavicom i zamućenjem vida
Neke glavobolje dolaze u kombinaciji s dodatnim simptomima, što ih čini posebno iscrpljujućim. Ako bol u glavi prati vrtoglavica, mučnina, zamućen vid ili ukočen vrat, moguće je da se radi o migreni. Migrena se često pogoršava fizičkom aktivnošću i osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Osim toga, ovakvi simptomi mogu biti povezani i sa cervikalnom spondilozom, tj. promjenama u vratnoj kičmi, kao i s hormonalnim oscilacijama ili anksioznim poremećajima. Zbog šarenila mogućih uzroka, ovakav tip glavobolje često zahtijeva detaljnije medicinsko ispitivanje.
-
Osjećaj pritiska i “teške glave”
Tenziona glavobolja je najčešći oblik glavobolje i obično se opisuje kao osjećaj obruča ili stezanja oko cijele glave. Nije praćena mučninom niti poremećajem vida, ali zna biti veoma neugodno prisutna satima ili čak danima. Najčešće je uzrokovana stresom, dugotrajnim radom za računarom, lošim držanjem ili nedostatkom kisika u prostoriji. Kod nekih osoba se javlja i nakon dužeg perioda koncentracije ili psihičkog napora. Promjena životnih navika, redovne pauze tokom rada i fizička aktivnost često su dovoljni da se simptomi smanje ili potpuno nestanu.
-
Kada je vrijeme za posjetu ljekaru?
Iako većina glavobolja ne predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, postoje jasni znakovi da je potrebna stručna pomoć. Ljekaru se treba obratiti ako glavobolja postaje učestalija ili jača, ne reaguje na odmor ili lijekove, pojavljuje se naglo i izuzetno snažno, ili ako je praćena simptomima poput gubitka svijesti, problema s govorom, slabosti u rukama i nogama ili naglim poremećajem vida. Ovakvi simptomi mogu ukazivati na stanja koja zahtijevaju hitnu intervenciju.
-
Prevencija i svakodnevne navike
Iako nije moguće spriječiti svaku glavobolju, na njihovu učestalost i intenzitet značajno utiču životne navike. Dobar i redovan san, dovoljno unosa tečnosti, uravnotežena ishrana i kontrola stresa imaju ključnu ulogu. Boravak na svježem zraku, vježbe disanja i umjerena fizička aktivnost mogu dodatno smanjiti rizik od ponavljanja tegoba. Za osobe koje dugo rade za računarom, važno je praviti kratke pauze i prilagoditi osvjetljenje u prostoru. Pravilno držanje i ergonomija radnog mjesta često su podjednako važni kao i lijekovi ili terapije.
