Oglasi - Advertisement

Kako prepoznati autizam kod beba? U nastavku teksta doznajte. Gledati kako beba raste i razvija se jedno je od najljepših iskustava koje roditelj može doživjeti. Svaki osmijeh, prvi pogled, prva gesta – sve to ostaje duboko urezano u pamćenju. Ipak, dok svako dijete napreduje vlastitim tempom, postoje određene razvojne prekretnice čije izostajanje može biti znak da nešto nije uobičajeno. Jedan od poremećaja koji se može otkriti vrlo rano je poremećaj iz spektra autizma (ASD), a pravovremeno prepoznavanje simptoma može imati veliki utjecaj na daljnji razvoj djeteta.

  • Što je autizam i koliko je čest?

Autizam je složen razvojni poremećaj koji utječe na način na koji dijete komunicira, uči i razvija društvene vještine. Simptomi se javljaju u različitim oblicima i intenzitetima – od blagih poteškoća do težih oblika koji značajno utječu na svakodnevni život. Prema podacima Američke pedijatrijske akademije iz 2018. godine, autizam pogađa otprilike jedno od četrdesetak djece u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako uzrok još nije potpuno razjašnjen, stručnjaci smatraju da je riječ o kombinaciji genetskih predispozicija i utjecaja okoline.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

  • Kada se prvi znakovi mogu primijetiti?

Dr. Thomas Frazier, klinički psiholog i istraživač autizma iz organizacije Autism Speaks, ističe da neki roditelji mogu uočiti moguće znakove autizma već između 6. i 12. mjeseca života djeteta, a ponekad i ranije. Ključ je u praćenju načina na koji beba reagira na socijalne podražaje i okolinu. U prvoj godini života očekuje se da dijete počne brbljati, koristiti geste poput pokazivanja, smiješiti se roditeljima i uspostavljati jednostavne oblike komunikacije. Ako beba ne pokazuje ovakva ponašanja ili ne reagira na društvenu interakciju, to može biti razlog za dodatnu procjenu.

  • Rani znakovi do trećeg mjeseca

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), postoje obrasci ponašanja koji mogu biti rani pokazatelji autizma. Do trećeg mjeseca, beba s povećanim rizikom može:

  • Ne pratiti pogledom predmete u pokretu
  • Ne reagirati na glasne zvukove
  • Ne pokazivati interes za lica ljudi
  • Ne osmjehivati se
  • Ne pokušavati grabiti predmete
  • Ne proizvoditi glasove poput mrmljanja

Dr. Frazier napominje da takve bebe ponekad više zanimaju predmeti poput pokrivača ili igračaka, nego interakcija s osobama u njihovoj blizini.

  • Mogući pokazatelji do sedmog mjeseca

Kako dijete raste, očekuje se veća razina interakcije. Do sedmog mjeseca, izostanak ovih ponašanja može biti znak za uzbunu:

  • Ne okreće glavu prema izvoru zvuka
  • Ne pokazuje privrženost roditeljima ili skrbnicima
  • Ne smije se niti proizvodi glasove oduševljenja
  • Ne poseže za predmetima
  • Ne pokušava privući pažnju odraslih
  • Ne uživa u igrama poput skrivača rukama

Takvi znakovi ne znače automatski da dijete ima autizam, ali su dobar pokazatelj da je potrebna stručna procjena.

  • Simptomi do navršenih 12 mjeseci

Prva godina života ključna je za razvoj govora, motorike i socijalnih vještina. Ako do 12. mjeseca dijete:

  • Ne puže
  • Ne izgovara niti jednu riječ
  • Ne koristi geste poput mahanja ili klimanja glavom
  • Ne pokazuje prstom na predmete ili slike
  • Ne može stajati čak ni uz pomoć

… to može biti signal da nešto ometa njegov razvoj. Mandi Silverman iz Centra za autizam u Institutu za dječji um ističe da ovi znakovi sami po sebi nisu dijagnoza, ali predstavljaju smjernice za procjenu.

  • Što učiniti ako postoji sumnja?

Ako roditelj primijeti jedan ili više navedenih znakova, preporuka stručnjaka je ne čekati, nego što prije razgovarati s pedijatrom. Tijekom pregleda liječnik će procijeniti razvoj djeteta i, ako postoji sumnja na autizam, uputiti ga na dodatne pretrage i procjene. Rana dijagnoza od ključne je važnosti jer omogućava započinjanje razvojnih i bihevioralnih intervencija u najosjetljivijem razdoblju razvoja mozga.

  • Kako izgleda rana intervencija?

Intervencije mogu uključivati govornu terapiju, radnu terapiju, senzornu integraciju te savjetovanje za mentalno zdravlje. Cilj je potaknuti dijete na komunikaciju, razvijanje socijalnih vještina i stjecanje samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima. Stručnjaci naglašavaju da pravovremeni rad može značajno smanjiti intenzitet simptoma i pomoći djetetu da ostvari svoj puni potencijal.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here