Kardiovaskularne bolesti: Preporuke stručnjaka za prevenciju
U Srbiji, kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok smrtnosti, a alarmantno je da se sve veći broj mladih ljudi suočava s problemima povezanima sa srcem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 40% svih smrtnih slučajeva u zemlji može se pripisati ovim bolestima. Dr. Ivana Stefanović, specijalistica iz Hitne pomoći u Beogradu, naglašava da se simptomi srčanog udara sve više javljaju kod mlađih osoba. Ova situacija izaziva zabrinutost ne samo među zdravstvenim radnicima, već i u cijeloj društvenoj zajednici, posebno u kontekstu promjena u načinu života i prehrambenim navikama koje se javljaju u savremenom društvu.
Prema riječima dr. Stefanović, važno je da ljudi, bez obzira na godine, budu svjesni znakova upozorenja koje tijelo šalje. „Kada neko osjeti porast krvnog tlaka ili bol u prsima, ne smije ignorisati te simptome. Često se javljaju mehanizmi prilagodbe koji nas mogu prevariti da mislimo da je sve u redu, ali sljedeći put bi moglo biti prekasno“, ističe ona. Ove riječi služe kao upozorenje svima da obrate pažnju na svoje tijelo i da se redovno kontroliraju. Nažalost, mnogi ljudi ne prepoznaju ozbiljnost simptoma sve dok ne bude prekasno, što često rezultira tragičnim ishodima.
Rane intervencije i hitna pomoć
U situacijama kada sumnjate na srčani udar, ključno je reagirati odmah. Dr. Stefanović naglašava da u slučaju jake boli u prsima, osobito ako se širi u lijevu ruku, čeljust ili vrat, treba odmah pozvati hitnu pomoć. „Čak i ako se bol čini podnošljivom, važna je brza reakcija. Ne preporučujem uzimanje lijekova bez liječničkog nadzora, jer to može pogoršati situaciju“, dodaje ona. Ova savjetovanja su posebno bitna jer se često dešava da pacijenti misle da će im lijekovi pomoći, ali mogu učiniti više štete nego koristi. Na primjer, uzimanje analgetika može zamaskirati bol, ali ne rješava osnovni problem, a to može odgoditi neophodnu medicinsku pomoć.
Prevencija kao ključni faktor
Dr. Milijana Balević, kardiologinja iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, ističe važnost prevencije u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. „Napredak u medicini i dijagnostičkim tehnikama je značajan, ali individualna odgovornost ostaje ključna“, naglašava ona. Prevencija kardiovaskularnih bolesti počinje prepoznavanjem simptoma koji se često ignoriraju, poput stezanja u prsima, poteškoća s disanjem, ili čak umora koji nije uobičajen. Ove manifestacije ne smiju se shvatiti olako, a pravovremeno savjetovanje s liječnikom može značajno umanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Pored toga, redovno praćenje krvnog tlaka i nivoa holesterola može biti ključno za pravovremeno otkrivanje potencijalnih problema.
Kako prepoznati simptome?
Uobičajeni simptomi srčanog udara uključuju intenzivnu bol u prsima koja traje duže od 20 minuta, bolove u ruci ili leđima, te poteškoće s disanjem. Dr. Balević napominje da se organizam može prilagoditi, ali izazivanje dodatnog stresa može imati kobne posljedice. Stoga je ključno obavijestiti stručnjaka o svim neuobičajenim simptomima koji se javljaju. Čak i ako se čini da su problemi manji, svaki signal tijela treba shvatiti ozbiljno. Na primjer, ako osoba osjeća nelagodu ili pritisak u prsima tokom fizičke aktivnosti, to može biti znak da se nešto ozbiljno dešava i ne smije se ignorisati.
Preventivni pregledi i dijagnostika
Kada su u pitanju preventivni pregledi, osnovne dijagnostičke metode uključuju EKG i analize krvi, koje mjere razinu lipida i druge važne parametre. Dr. Balević ističe važnost ultrazvuka srca kao dodatnog alata za procjenu zdravlja srca. „Ove pretrage su neophodne čak i za one koji se osjećaju zdravo, kako bi se otkrili potencijalni problemi koji mogu proći neprimjećeno“, objašnjava ona. Ovaj pristup omogućava pravovremeno otkrivanje asimptomatskih stanja koja mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Također, promjene u načinu života, uključujući prehrambene navike, fizičku aktivnost i prestanak pušenja, imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja srca.
U konačnici, dosljednim preventivnim pregledima i pridržavanjem preporuka stručnjaka može se smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda povezanih sa srčanim bolestima do 80%. Ova informacija naglašava koliko je važno brinuti se o svom zdravlju, pratiti promjene u tijelu i redovno se kontrolirati. Ne zaboravite, prevencija je najbolji lijek, i svaki pojedinac ima svoju ulogu u očuvanju zdravlja. Osim toga, važno je educirati se o rizicima, kao i o načinima na koje možemo smanjiti mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti kroz informisanje o zdravim načinima života i redovnim fizičkim aktivnostima.
