Povrće koje smanjenje rizika od demencije. O kojem povrću je riječ pročitajte u nastavku teksta. Kako starimo, naš mozak prolazi kroz prirodne promjene. Brzina obrade informacija može se usporiti, pamćenje postaje nepouzdanije, a koncentracija zahtijeva dodatni napor. No, iako je starenje nemoguće zaustaviti, način života i prehrana uvelike određuju koliko će naš mozak ostati vitalan. Znanstvenici već dugo proučavaju povezanost između onoga što jedemo i načina na koji mozak funkcionira, a upravo se među namirnicama jedno povrće redovito ističe kao posebno vrijedno – špinat.
Nije riječ o “čarobnoj hrani” koja sama po sebi sprječava demenciju ili Alzheimerovu bolest, ali postoje jasni dokazi da špinat zbog svoje nutritivne gustoće pruža zaštitni učinak na mozak. Dodavanje nekoliko listova u salatu, priprema variva ili smoothieja jednostavna su rješenja koja mogu imati dugoročne posljedice za mentalno zdravlje.
-
Špinat i protok krvi u mozgu
Mozak je organ koji troši nevjerojatno puno energije, a svaka moždana stanica ovisi o stalnoj opskrbi kisikom i hranjivim tvarima. Špinat je posebno zanimljiv jer sadrži visoke razine nitrata. Kada ih unesemo hranom, nitrati se u tijelu pretvaraju u dušikov oksid, spoj koji širi krvne žile i omogućuje bolji protok krvi.
Nutricionistica Chrissy Barth naglašava da upravo bolji protok krvi znači i bolju opskrbu moždanih stanica kisikom, što doprinosi učinkovitijem radu mitohondrija – “baterija” svake stanice. Velika epidemiološka istraživanja pokazala su da se već uz povećanje unosa nitrata za 50 miligrama dnevno rizik od demencije može smanjiti za osam posto. Povrće poput špinata, cikle i rukole prirodni su izvori tih nitrata, a špinat se izdvaja jer je lako dostupan i može se kombinirati u raznim jelima.
-
Antioksidansi koji štite pamćenje
Upala u mozgu jedan je od ključnih čimbenika koji pridonose nastanku amiloid-beta plakova povezanih s Alzheimerovom bolešću. U tom procesu antioksidansi imaju važnu zaštitnu ulogu. Špinat je bogat luteinom, pigmentom koji mozgu pruža “štit” protiv oksidativnog stresa.
Nutricionistica Katie Schimmelpfenning ističe da redovit unos luteina može podržati sposobnost učenja, fokus i dugoročno pamćenje. Studije su potvrdile da su starije osobe s višim razinama luteina imale manji gubitak sive tvari u mozgu, što se povezuje s očuvanjem kognitivnih sposobnosti. Drugim riječima, konzumacija špinata ne donosi samo kratkoročnu korist nego i dugoročnu zaštitu moždanih funkcija.
-
Folat – vitamin B koji hrani živčane stanice
Osim antioksidansa, špinat je i izvrstan izvor folata, vitamina B koji sudjeluje u sintezi DNA, popravku stanica i održavanju ravnoteže homocisteina u krvi. Povišene razine homocisteina povezane su s oštećenjem krvnih žila i povećanim rizikom od demencije.
Nutricionist Hennis Tung naglašava da već pola šalice kuhanog špinata pokriva trećinu dnevnih potreba za ovim vitaminom. Dok je važnost folata za pravilan razvoj mozga tijekom trudnoće dobro poznata, nova istraživanja potvrđuju da je on ključan i za starije osobe. Nedostatak folata povezuje se sa slabijim pamćenjem, poteškoćama u koncentraciji i povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti.
-
Veza crijeva i mozga – špinat u ulozi posrednika
U posljednjih deset godina znanstvena istraživanja sve više naglašavaju povezanost crijeva i mozga. Mikroorganizmi u našim crijevima proizvode spojeve koji izravno utječu na raspoloženje, razinu energije i kognitivne sposobnosti. Hrana bogata vlaknima, poput špinata, potiče rast korisnih bakterija koje fermentacijom vlakana stvaraju kratkolančane masne kiseline. Ove kiseline smanjuju upale u cijelom organizmu, pa tako i u mozgu.
Špinat je također bogat fitokemikalijama – biljnim spojevima s antioksidativnim svojstvima. Oni dodatno smanjuju oksidativni stres i podržavaju imunološki sustav crijeva. Na taj način špinat ne djeluje samo izravno na mozak, već i posredno, putem složene komunikacije crijeva i živčanog sustava.
-
Kako praktično uključiti špinat u prehranu
Iako se često misli da je špinat namirnica ograničena na variva, njegova je primjena mnogo šira. Svježi listovi mogu se ubaciti u sendviče, omlete ili tjesteninu. Kuhani špinat odličan je prilog uz ribu i meso, a u smoothieju se lako kombinira s voćem poput banane ili manga, gdje njegov okus dolazi manje do izražaja.
Nutricionisti preporučuju da se špinat jede redovito, barem nekoliko puta tjedno, ali i da se kombinira s drugim vrstama lisnatog povrća kako bi prehrana bila raznolika. Posebno se ističe da vitamin C iz agruma ili paprike poboljšava apsorpciju željeza iz špinata, pa su takve kombinacije posebno korisne.
