Koji su simptomi bolesti srca? U nastavku teksta vam otkrivamo neke od njih. U svakodnevnoj trci s obavezama, teško je primijetiti suptilne promjene koje nam tijelo šalje kao znak da nešto nije u redu. Umor pripisujemo napornom danu, gubitak daha stresu, a slabost godinama. Ipak, u pozadini tih bezazlenih simptoma može se kriti mnogo ozbiljniji problem – srčana bolest. Najveća opasnost upravo leži u tome što srce često ne vrišti, već šapuće da je u nevolji. I to čini kroz naizgled bezopasne promjene.
Srčane bolesti su i dalje među najčešćim uzrocima smrti širom svijeta, a jedan od razloga je to što ljudi često ignorišu ili pogrešno tumače rane znakove upozorenja. Liječenje obično počinje tek kad postane hitno, a tada je mogućnost potpunog oporavka mnogo manja.
-
Prvi simptom koji mnogi previđaju
Jedan od prvih simptoma na koji stručnjaci sve češće upozoravaju jeste stalni osjećaj umora ili iscrpljenosti, naročito prilikom aktivnosti koje ranije nisu predstavljale nikakav izazov. Ako vam penjane uz nekoliko stepenica, lagana šetnja ili pospremanje stana iznenada počnu izazivati zadihanost i potrebu za pauzom, to ne treba zanemariti.
Mnogi ljudi ovaj umor pogrešno pripisuju svakodnevnom stresu, lošem snu ili čak “lošem danu”. Često se čuje: “Ma, umoran sam jer nisam dobro spavao” ili “Valjda sam se preforsirao”. I tako danima, dok srce sve teže uspijeva da održi ritam bez dodatne pomoći.
Za razliku od jakog bola u grudima koji izaziva alarm i paniku, blagi i postepeni umor ne uzbunjuje odmah. Upravo zato se često zanemari. No, kada srce više ne može efikasno pumpati krv bogatu kiseonikom kroz tijelo, organi i mišići reaguju iscrpljenošću.
-
Kad dah postane luksuz
Zabrinjavajući je i osjećaj kratkog daha prilikom manjih napora, koji se sve češće javlja bez ikakvog vidljivog razloga. Ako se zateknete kako zastajkujete da „dođete do daha“ nakon što ste prošetali sobu, to može ukazivati da srce ne obavlja svoj posao kako treba.
Ovaj simptom, poznat i kao dispneja, može biti tihi predznak ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Posebno je rizično ako se javlja bez fizičkog napora ili tokom noći, kada bi tijelo trebalo biti opušteno. Ukoliko se budite s osjećajem gušenja ili potrebe da podignete jastuk kako biste lakše disali, to je još jedan razlog za hitan ljekarski pregled.
-
Kombinacija znakova: kad tijelo viče, a mi ne čujemo
Umor i zadihanost često ne dolaze sami. Kada su u pitanju srčane tegobe, tijelo često šalje i dodatne znakove koji zajedno čine jasniju sliku. Obratite pažnju ako uz hronični umor primjećujete i sljedeće simptome:
- Preznojavanje bez fizičkog napora
- Nelagoda ili pritisak u grudima
- Bol koji se širi prema vilici, leđima ili lijevom ramenu
- Nepravilan rad srca ili preskakanje otkucaja
- Oticanje nogu, posebno zglobova i članaka
- Hladne ruke i stopala, znak loše cirkulacije
- Vrtoglavicu, nesvjesticu ili osjećaj kao da ćete se srušiti
- Glavobolje koje se javljaju u neuobičajenim momentima
Ovi simptomi, kada se jave zajedno ili u nizu, predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost. Ne znači da imate sigurno bolest srca, ali dovoljno su značajni da opravdaju ljekarsku kontrolu.
-
Rizični faktori koje često ignorišemo
Postoje brojni faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću da navedeni simptomi zaista ukazuju na kardiovaskularne probleme. To su:
- Pušenje i konzumacija alkohola
- Prekomjerna tjelesna težina
- Povišen krvni pritisak i holesterol
- Nedostatak fizičke aktivnosti
- Genetska predispozicija
- Hronični stres i anksioznost
- Loša ishrana bogata mastima i šećerom
Ako imate više od jednog faktora rizika, a pri tome osjećate umor, zadihanost ili druge promjene koje ne možete objasniti, ne čekajte da se simptomi pogoršaju. Obratite se svom ljekaru i uradite osnovne pretrage – EKG, krvni pritisak, nivo šećera i masnoća u krvi. Rano otkrivanje problema može spriječiti komplikacije koje kasnije teško možete ispraviti.
-
Zašto ljudi čekaju predugo?
Mnogi ljudi priznaju da su sedmicama ili mjesecima osjećali da nešto nije u redu. Međutim, strah, poricanje ili stid često ih spriječe da potraže pomoć. Rečenice poput „Ne želim da ispadnem hipohondar“ ili „Biće bolje samo od sebe“ dovode do odlaganja koje može imati ozbiljne posljedice.
Tijelo rijetko laže. Ako vam svakodnevne aktivnosti postaju sve napornije, ako se više ne osjećate kao prije, ako vas zamara nešto što je nekad bilo rutinsko – to nije normalno. Možda nije hitno, ali jeste važno.
